Piše: Misao.hr
Kada je u listopadu prošle godine imenovan za stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za Srbiju hrvatski europarlamentarac iz redova SDP-a Tonino Picula izjavio je da će u ocjenama o napretku Srbije u priključivanju EU ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva zemlje kandidata, no, sudeći po izjavama dužnosnika s kojima se protekla dva dana sastao u Srbiji, njegov je posao loš, a izvješće koje je sastavio totalno promašeno.
Sve je to sublimirala predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić koja je nakon sastanka s Piculom izjavila da je sastanak bio „dobar i otvoren”, ali je za njegov nacrt rezolucije rekla da je “sraman i pun dezinformacija”.
Picula je kao stalni predstavnik EP-a u Srbiju došao u dvodnevni posjet, no nije se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom Milošem Vučevićem.
Kazavši kako nije bila “najsretnija” zbog susreta s Piculom, Brnabić je kazala kako ga nitko ne bojkotira jer su se s njim sastale sve zastupničke skupine u parlamentu.
Picula je u razgovoru sa srbijanskom ministricom za eurointegracije Tanjom Miščević, osudio “nepotkrijepljene optužbe protiv EU-a i njenih država članica” da su uključene u organiziranje prosvjeda predvođenih studentima. Srbija treba ozbiljno pokazati da je strateški orijentirana prema Europskoj uniji i da objektivno i nedvosmisleno komunicira o Uniji, rekao je Picula, prema priopćenju iz ureda srbijanske ministrice.
Napredak Srbije je „ograničen ili nikakav“
Službena Srbija ljuta je na Piculu od prošloga tjedna, odnosno od predstavljanja nacrta izvješća pred vanjskopolitičkim odborom EP-a u kojem je ustvrdio da je napredak Srbije na putu u EU „ograničen ili nikakav“. Naveo je i zabrinutost zbog ‘sistemskih pitanja koja su potaknuli studentski protesti’. Izrazio je žaljenje zbog izostanka napretka u usklađivanju Srbije s vanjskopolitičkim stavovima EU-a. Ocijenio je da nedostataka ima u oblastima vladavine prava, reforme javne uprave i usklađivanja s politikama EU-a. U izvješću Picula navodi i dijalog Srbije i Kosova te poziva visoku predstavnicu EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaju Kallas i Europsku komisiju da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga. Potrebnim je ocijenio i veću ulogu EP-a u olakšavanju tog dijaloga. Pozdravio je “djelomičan napredak Srbije u razvoju funkcionalne tržišne ekonomije s pozitivnim rastom BDP-a”, uz ocjenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, u obrazovanju i javnoj upravi.
Članovi Odbora EP-a za vanjske poslove do 6. ožujka mogu podnijeti amandmane na taj nacrt izvještaja, o kojem će se potom glasovati koncem travnja.
Nakon toga bi, vjerojatno u svibnju, o tom prijedlogu rezolucije na plenarnoj sjednici glasovao Europski parlament. Valja napomenuti da rezolucije EP-a nisu pravno obavezujuće, pa možda i u toj činjenici treba tražiti razlog za toliku ljutnju službene Srbije na Tonina Piculu.
