Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
„Zgroženi smo vandalizmom, jer kako drugačije nazvati samovoljno uklanjanje javne plastike, odnosno autorskog rada jednog od najvećih živućih hrvatskih kipara Kuzme Kovačića“, stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija na upit portala Misao.hr o samovolji splitskog gradonačelnika Ivice Puljka da s gradske Pjace ukloni spomenik (štandarac) koji je tamo postavljen još 1998.
„Smatramo potpuno neprihvatljivim da se javna kamena plastika, kao autorski rad nekog umjetnika, a posebno ako je u međuvremenu postala simbol grada, uklanja samo zato što su gradske vlasti nezadovoljne odlukom suda koji ih je upozorio da su postupali suprotno zakonu. Bez obzira na to što nije zaštićen kao pojedinačno kulturno dobro, štandarac – kameno postolje za zastavu na kojem su uklesani važni datumi iz povijesti grada Splita, čiji je autor akademski kipar Kuzma Kovačić, postavljeno je unutar kulturno-povijesne cjeline zaštićene i upisane na UNESCO-ov popis svjetske baštine. U duhu dobre suradnje, bilo bi očekivano da se Grad Split konzultirao oko odluke o uklanjanju ne samo s Konzervatorskim odjelom nego još i prije da je ovu odluku donijelo neko stručno tijelo ili samo Gradsko vijeće koji inače odlučuju o ovakvim pitanjima koja utječu na izgled i uređenje urbanih središta“, stoji u odgovoru Ministarstva kulture i medija.
Puljak nije odgovorio na upit portala Misao.hr
Gradonačelniku Puljku danas smo uputili pitanje je li Gradsko vijeće i kada donijelo odluku o uklanjanju spomenika, no odgovor do pisanja ovog teksta nismo dobili, kao ni odgovor kojem će muzeju u Šibeniku taj, sada već uklonjeni spomenik Puljak, kako je rekao dostaviti. Po informacijama kojima raspolaže Misao.hr u Šibeniku nemaju službenu informaciju da je neki gradski muzej u dogovoru s Puljkom u vezi štandarca.
Na u subotu uklonjenom štandarcu, kamenom postolju za zastavu na kojem su uklesani povijesni datumi Splita, Puljku je nedostajao onaj o oslobađanju Splita 1944., pa ga je nadopisao bez suglasnosti s autorom Kuzmom Kovačićem. Trgovački sud u Splitu presudio je da je Puljak pogriješio i da u roku 15 dana mora ukloniti nadopisani tekst, no on se na to oglušio i uklonio čitavi spomenik.
Prosvjed protiv te Puljkove rabote održale su političke stranke i građani, ocijenivši da je to „smrt zdravog razuma“
Prosvjedno pismo i ostavka prof. dr. Mladena Parlova
Danas je prosvjedno pismo predsjedniku splitskog Gradskog vijeća Željku Domazetu, ujedno predsjedniku Komisije za javna priznanja Grada uputio prof. dr. sc. Mladen Parlov s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izvijestivši ga da mu uklanjanje štandarca s Pjace i način na koji se to dogodilo ne dozvoljava daljnje sudjelovanje u radu te Komisije.
„Izražavam svoju žalost i ogorčenost događajima koji su zbili prije dva dana, odnosno u subotu, 22. veljače 2025. Žalostan sam jer je bilo za pretpostaviti da će tijekom vremena, sa svakom novom upravom grada Splita, porasti i razina demokratičnosti koja uključuje miran, tolerantan i argumentiran dijalog o svim spornim pitanjima i temama. Nažalost, dojam je upravo obrnut; prolaskom vremena kao da je sve manje demokracije i istinskog dijaloga. Ako se je uklanjanje štandarca s Pjace dogodilo bez odluke Gradskog vijeća tada je riječ o nezakonitom činu, odnosno političkom nasilju kojemu ne bi trebalo biti mjesta u demokratskom društvu. Ako se je uklanjanje dogodilo uz prethodnu odluku Gradskog vijeća tada je, s gledišta razvoja demokratskih procesa, situacija još gora. Naime, tada više nije riječ o reinterpretaciji novije hrvatske povijesti od strane jednog ili dvojice ljudi, gosp. Puljka i Ivoševića, nego od većine onih koji obnašaju vlast u gradu Splitu. Prema toj jugo-komunističkoj reinterpretaciji Split je „oslobođen“ u listopadu 1944. Split nije oslobođen u listopadu 1944., nego je jedan totalitarni sustav zamijenio drugi, donijevši sa sobom progone, zatvaranja, ubijanje; jednom riječju teror. Ako gosp. Ivošević ne zna što je bilo neka upita kosti Luke Čulića, Vojka Krstulovića, Frane Tente i stotina drugih, koji su zbog ljubavi prema Hrvatskoj bili proganjani i ubijani od strane komunista. Split je postao doista slobodan tek uspostavom demokratske Republike Hrvatske“, navodi u pismu prof. dr. sc. Mladen Parlov .
Na subotnjem prosvjedu bila je i akademska slikarica Anamarija Botteri, rekavši kako je došla uime ogorčenih umjetnika.
Zgroženi smo! Nešto što je bilo postavljeno za 20. obljetnicu UNESCO-va grada i što je trebalo biti samo umjetničko djelo koje izlazi izvan svih prostora politika i ideologija, porušeno je u jednom montiranom političkom procesu, bez suđenja. Mi, umjetnici, zgroženi smo jer ne znamo što očekivati. Gdje je tome kraj? Gdje je kraj ovakvom djelovanju koje nema normalan tijek javne rasprave i koje ne uvažava umjetničko djelo bez obzira na to kakve su naše političke rasprave. Umjetnost nikada ne smije biti žrtva političkih rasprava, poručila je Anamarija Botteri.
Zbog uklanjanja štandarca s Pjace reagirala je Koordinacija braniteljskih udruga grada Splita. “Ovaj nasilni čin, proveden bez prethodne javne rasprave, bez konzultacija s autorom i bez ikakvog poštovanja prema Splićanima koji su spomenik financirali i prihvatili kao dio identiteta našega grada pokazuje nezabilježenu samovolju u političkom životu Splita”, stoji u priopćenju braniteljskih udruga.
Kipar Ivan Kujundžić o Puljkovu vandalskom činu
I kipar Ivan Kujundžić osvrnuo se na taj vandalski čin smatrajući da hitno „moraju reagirati ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i DORH .
“Gradonačelnik Splita Ivica Puljak, kao u najcrnja vremena Ozne i Titova komunizma, kad su vlasti rušile spomenika nepoćudnih autora i motiva poput spomenika banu Jelačića ili spomenika vodi u Splitu, zvane Bajamontijeve fontane, uklonio je kameni spomenik štandarac s hrvatskom zastavom, kojeg je isklesao ugledni hrvatski kipar Kuzma Kovačić, koje je potom odvezeno u nepoznatom smjeru na sramotu dvije tisućljetnog grada Splita, njegove akademske i ine javnosti Dalmacije i Hrvatske”, napisao je na svom FB profilu kipar Kujundžić. Izrazio je nadu za većom reakcijom običnih ljudi i za sada šutljive akademske elite. „Ako pak za ovaj barbarski čin nema odluke Gradskog vijeća Grada Splita, onda je to za pozvati Turudića i nadležno Državno odvjetništvo u Splitu na hitno procesuiranje ovog čina i njegovih izvršitelja, drugova i drugarica ovog nedjela”, ističe Ivan Kujundžić.
