Piše: Smiljana Škugor Hrnčević
U novijoj hrvatskoj povijesti, točnije od osamostaljenja Republike Hrvatske 1990. godine, pod okriljem noći dogodile su se brojne devastacije i rušenja spomenika, bilo onih koji datiraju iz bivših političkih saveza, bilo onih novijega datuma, ali nikada se nije dogodilo da je jedan spomenik devastiran ili sasvim uklonjen po nalogu službene hrvatske vlasti, kao što je to učinjeno jučer po nalogu gradonačelnika Splita Ivice Puljka da s gradske Pjace ukloni štandarac, spomenik koji je tamo, po odluci tadašnjeg Gradskoj vijeća postavljen još 1998.
Po tom činu, Ivica Puljak postao je prvi obnašatelj neke službene funkcije u RH koji je postupio u maniri „nepoznatih počinitelja pod okriljem noći“ zato što mu se natpis na spomeniku na Pjaci nije sviđao te ga je odonud uklonio zauvijek. Odlučio se na taj čin unatoč odluci splitskog Trgovačkog suda koji mu je 13. veljače sudskom presudom zabranio dopisivanje na kameno postolje datuma koji je po mišljenju Puljka na njemu nedostajao, pa ga je lani dao nadopisati.
Puljak je sudsku presudu protumačio na način da „ne može dopisivati tekst na postojeći spomenik“, ali da ga “može sasvim ukloniti”.
Na spomeniku postavljenom koncem 90-ih godina upisani su važni datumi iz gradske povijesti: gradnja Dioklecijanove palače u trećem stoljeću, doseljavanje iz obližnje Salone oko 640. godine, usvajanje prvog gradskog statuta 1240. godine, pobjeda narodnjaka na izborima 1882. godine te proglašenje samostalnosti Hrvatske 1991. godine.
Trgovački sud u Splitu naložio je gradskoj vlasti da u roku 15 dana ukloni nadopisani natpis o partizanskom oslobođenju Splita 1944. godine, a nakon što se autor spomenika, kipar Kuzma Kovačić, nije složio s dodavanjem tog sadržaja.
Puljak najavio novi štandarac, a stari će darovati šibenskom muzeju
Najavio je gradonačelnik Puljak i kako će postaviti novi štandarac i uklesati sve važne datume, uključujući Dan oslobođenja Splita. Također je rekao da će štandarac Kuzme Kovačića pokloniti šibenskom muzeju.
Prosvjed u Splitu
Danas su u Splitu prosvjedovali predstavnici HDZ-a i građani poručivši da je tim Puljkovim činom „umro zdrav razum“. Kipar Kuzma Kovačić najavio je pravnu bitku.
Puljkovovo uklanjanje spomenika kao talijansko-okupatorsko uklanjanje Grgura Ninskog 1941.
A taj Puljkov čin neodoljivo podsjeća na događaj iz 1941. kada je talijanska okupatorska vlast sa splitskog Peristila uklonila impozantni spomenik Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića, kao i na 1945. odnosno rušenje spomenika Nikoli Tommaseu u gradskom đardinu Šibenika, a u čiji bi muzej Puljak sada slao štandarac kojega je devastirao.
Talijanski okupator brončanoga Grgura Niskog visokog 8,5 metara te je 1941. rastavio i uklonio, no spasili su ga splitski ljudi. Ponovo je sastavljen i na sadašnje mjesto, sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču postavljen 1954. Talijanima je smetao je jer je predstavljao ‘pobjedu slavenskog duha nad latinskim’.
Nova partizanska vlast rastalila spomenik Nikoli Tommaseu u Šibeniku
Puno gore prošao je spomenik Nikoli Tommaseu u Šibeniku koji je zauvijek uništen, odnosno rastaljen u tamošnjoj Tvornici elektroda i ferolegura.
Nikola Tommaseo bio je veliki Hrvat i veliki Talijan, a njegove ideje politički zloupotrijebljene. Samo je po baki s očeve strane bio Talijan. Školovan je i većinu života živio u Italiji i može se reći da je otac modernoga talijanskog jezika. No, nikada nije zaboravio rodni Šibenik u kojem je bio omiljen i čiji su mu oci uz potporu puka i veliku svečanost postavili spomenik u Đardinu (današnjem perivoju Roberta Visijanija) 31. svibnja 1896. godine. Danas je na tom mjestu spomenik hrvatskom kralju Petru Krešimiru IV., uz koji se veže prvi spomen Šibenika, postavljen 21. prosinca 2000.
Spomenik Tommaseu uklonjen nakon govora Vladimira Nazora
Šibenska kronika kaže da je u veljači 1945. godine u Šibeniku boravio ZAVNOH te da je pjesnik Vladimir Nazor u podnožju Tommaseovog spomenika 18. veljače 1945. godine držao govor. Još je trajao Drugi svjetski rat. Njemačka i Japan bili su daleko od kapitulacije.
„Veseli me, Šibenčani, što ulazim u grad, možda u jedini dalmatinski grad na moru, gdje se nije našao nijedan živ čovjek koji se odrekao pripadnosti svojoj rodnoj grudi i pobjegao pod vlast tuđe države. Jedini talijanski optant što ga mogu vidjeti u Šibeniku, eto ga (pokazuje na spomenik Tommasea). Čovjek sad od bronze, hladan i ukočen, koji je bio veoma nadaren i učen, ali nije do kraja saosjećao s narodom iz kojeg je nikao“, rekao je Nazor i bilježe kroničari, u istom govoru ispričao nekoliko bajki o slozi Hrvata i Srba, katolika i pravoslavaca u novoj državi.
Nakon tog njegovog govora, neki kažu da je iste noći, neki da je to bilo nekoliko mjeseci poslije, spomenik Nikoli Tommaseu je srušen i rastaljen u Tvornici elektroda i ferolegura u Crnici.
Nepravdu prema tom izuzetnom čovjeku, koji je blago rečeno bio totalno neshvaćen ispravili su Šibenčani postavljajući mu 2022. spomen ploču na rodnu kuću nasuprot crkve sv. Frane, nedaleko od mjesta u đardinu u kojem je bio njegov spomenik.
Hoće li netko vratiti štandarac pokazat će vrijeme.
