Piše: zmm
U vrijeme kada se nakladnici sve više okreću površnim naslovima koji donose brzu zaradu ili onim knjigama za koje se dobiva izdašne potpore sve je manje izdavača koji se odlučuju na objavljivanje naslova važnih za nacionalnu kulturu, upravo onih kojih uvijek mora biti na tržištu i na kojima odrasta nova čitateljska publika.
Upravo zato uočljiv je napor nakladničke kuće Verbum iz Splita koja je započela vrlo promišljeni nakladnički niz nazvan Biblioteka Književni klasici u kojem je dosad objavljeno 10 knjiga iako se radi o samo tri naslova. Verbum je očito krenuo od nakladnički težega i zahtjevnijega prema lakšemu.
Naime posljednji naslov koji je objavljen u tom nizu Jadnici su Victora Hugoa, jedan od najznačajnijih romana svih vremena koji je na hrvatskom jeziku zadnji put objavljen jod 2005. godine i to kao prigodno kiosk izdanje.
Verbum je odlučio vratiti dignitet ovomu djelu i objaviti ga u obliku u kakvomu je izašlo njegovo prvo hrvatsko uknjiženo izdanje iz 1944. godine, dakle u pet svezaka (Fantine, Cosette, Marius, Idila u Ulici Plumet i epopeja u Ulica Saint-Denis te Jean Valjean) koji omogućavaju lako i prilagođeno čitanje, a ne u dva velika i nepraktična sveska. Roman je objavljen u prijevodu Ljube Wiesnera i objavljuje se integralno, za razliku od brojnih skraćenih izdanja ili dijelova koju su bili objavljivani kad su Jadnici (zapravo njegovi odlomci Cosette i Gavroche) bili školska lektira. Wiesnerov prijevod kao posebno kulturno dobro nije podvrgnut nikakvoj modernizaciji niti je propuštan kroz ijedan od važećih pravopisa, već je samo prilagođen u smislu zamjena riječi koje su izgubile ili promijenile značenje.
Roman Jadnici jedan je od prvih modernih bestselera
Očigledna je želja ovoga nakladnika i da ove romane učini pristupačnima širem čitateljstvu pa se svaki primjerak mekog uveza može kupiti zasebno, a cijena niti jednoga ne prelazi 19,00 eura.
No, i bibliofili će doći na svoje budući da su svih pet knjiga objavljene i u tvrdom ukoričenju u ograničenoj nakladi od 300 primjeraka, koje će kao takve biti izdržljivije i u knižničarskim fondovima.
Roman Victora Hugoa Jadnici jedno je od najznačajnijih djela svjetske književnosti te ujedno, unatoč golemu opsegu, i jedan od prvih modernih bestselera. Prepun živopisnih likova i dinamične radnje koja vuče čitatelja na čitanje, roman nudi nezaboravan užitak za sve ljubitelje književnosti, ali i svevremenu mudrost za svakodnevni život. Ovo je epska priča o grešnosti i milosrđu, ljubavi i mržnji, nadi i očaju, a Jean Valjean je svatko od nas u svojoj slomljenosti i potencijalu za nesebičan i svrhovit život.
Da ovo djelo ne zastarijeva dokazuje neumorno prikazivanje istoimenog mjuzikla na londonskom West Endu, a odnedavno i u Zagrebu u kazalištu Komedija.Treba svakako spomenuti i da je mjuzikl snimljen kao raskošna filmska produkcija 2012. godine, dok je britanski BBC 2021. godine snimio prema ovomu romanu i šestodijelnu televizijsku seriju s velikim zvijezdama u glavnim ulogama (Dominic West, Lily Collins, Derek Jacobi, Olivia Colman, Josh O’Connor)
S istim je pristupom Verbum objavio i trilogiju Kristina, Lavransova kći slave norveške nobelovke Sigrid Undset
Kristina, Lavransova kći poznato je i u cijelom svijetu rado čitano remek-djelo. Epska je to saga u tri sveska o sudbini žene u Norveškoj u četrnaestom stoljeću. U ovom djelu koje je, uostalom, i jedan od razloga primanja Nobelove nagrade za književnost, Sigrid Undset oslikava vrsnim književnim umijećem svu psihološku dubinu svojih likova i zorno predočava okolnosti onodobnog života. Njezini junaci nisu vezani za vrijeme, oni su ljudi poput nas sa svim svojim slabostima i vrlinama, što je jedan od razloga da ovo djelo jakih osjećaja, dubokih misli i neprolazne vrijednosti generacije čitatelja ne ispuštaju iz ruku i da još uvijek govori mnogo o nama samima i našim životima, što dokazuje i interes kuće HBO (Max) da prema ovomu romanu snimi i seriju. Filmsku ekranizaciju ova trilogija doživjela je 1995. godine u režiji slavne Liv Ullmann.
I u ovom se slučaju knjige (Vijenac, Žena i Križ) u mekom uvezu mogu kupiti zasebno, a djelo je prevela Ljerka Premužić. Naslov koji je u izašao dva sveska (meko i tvrdo ukoričenim) su i Braća Karamazovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, također nezaobilazno štivo koje uvijek mora biti na knjižarskim policama, koje se uvijek rado čita, čak izvodi i u kazalištu, a neko ga se vrijeme nije moglo pronaći u knjižarama.
Poznata priča o ocoubojstvu opisuje sudsku istragu i suđenje koje slijedi, pa ovo remek-djelo dočarava svijet u kojemu su posve zamućene granice između nedužnosti i krivnje, dobra i zla, i u kojemu je vjera u čovječanstvo stavljena na najtežu kušnju. Duboko ponirući u ljudsku dušu i ocrtavajući psihološke portrete svojih likova, Dostojevski iz temelja propituje najvažnije teme ljudske egzistencije, stvarajući tako svoje najbolje djelo i jedno od najdragocjenijih djela svjetske književnosti. Ovo izdanje preveo je, uz sjajan vlastiti predgovor, Zlatko Crnković.
Nakladnik je slučaju ovoga niza posvetio i posebnu pažnju izgledu knjiga pa je važno spomenuti pristup dizajnera Marka Jovanovca koji se u slučaju mekog uveza odlučio za pristup oblikovanju na način da ili koristi umjetničko djelo koje svojim motivom podsjeća na sadržaj romana ili je nastalo u istom povijesno-umjetničkom razdoblju kao i literarni predložak. On u tom slučaju rabi detalje koji se, kada je to moguće, slaganjem fizičkih primjeraka knjiga u niz pretvaraju u veći dio slike. Tako je naslovnicu romana Braća Karamazovi koristio sliku Leonida Pasternaka Večer prije ispita iz 1895, godine, za Kristinu, Lavransovu kći djelo Kupanje norveškog klasika Christiana Krohga iz 1889, dok Jadnike krase detalji slavne slike Sloboda predvodi narod (1830.) Eugenea Delacroixa.
Tvrda ukoričenja ukrašena su ilustracijama samoga dizajnera Marka Jovanovca koji se inspirirao detaljima iz samih romana, najčešće predmetima koji imaju važnu ulogu u samoj priči.
Uz nadu da će Verbum ovako odvažno nastaviti ovaj vrijedan niz očekujemo nove važne naslove kojih do kojih ne možemo doći, a koji su neizostavni među našim čitateljima svim društvenim i medijskim promjenama usprkos.
