Piše: sšh
„Samo pragmatični pristup zaustavljanju ratnih operacija, koji bi se pretvorio u zamrznuti konflikt i koji bi anektirana i okupirana područja ostavio dugoročno pod ruskim ustavnim sustavom, bio bi ne samo neuspjeh Ukrajine već i međunarodne zajednice te svega što ona predstavlja“, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Ocijenio je da su mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine „no go“, a bez prisustva Europe potpuno politički neprihvatljivi, s obzirom na transatlantsko partnerstvo, savezništvo u okviru NATO-a te bilateralne odnose.
Plenković je to izjavio u Münchenu gdje sudjeluje na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji. Jučer je sudjelovao na panelu Ukrajinski ručak, a tom je prigodom poručio da svi vrlo pozorno prate signale američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije o postizanju mira Ukrajini, te da bi željeli da se ti signali malo više elaboriraju.
Plenković smatra kako postoje dva pristupa postizanju mira, jedan je pragmatični, a drugi principijelni. Pragmatični pristup odnosi se na trenutno zaustavljanje ubijanja jer je poginulo previše ljudi i previše je razaranja. Ako je to pristup nove administracije, dodao je, može ga razumjeti, a nastojanja za brzim prestankom ratnih djelovanja treba pozdraviti. Međutim, tu je i principijelni pristup. Svjedočimo potpunoj negaciji i kršenju međunarodnog poretka i prava te temeljnih vrijednosti koje zagovaramo. Podsjetio je da su se obje te epizode, aneksija Krima u 2014. i početak agresije prije tri godine 2022., dogodile tijekom administracije Demokratske stranke u SAD-u.
„Ono što zagovara i ukrajinski predsjednik Zelenski, ali i lideri Europske unije, uz možda jednu ili dvije iznimke, jest da je potrebno postići ne bilo kakav, već pravedan mir, koji će poštivati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine“, rekao je Plenković. Jer, dodao je, kada bi taj pragmatički pristup završio primirjem koji bi se pretvorio u zamrznuti konflikt i koji bi anektirana i okupirana područja ostavio dugoročno pod ruskim ustavnim sustavom, to ne bi bila pobjeda. To bi bio ne samo neuspjeh Ukrajine, već i međunarodne zajednice i svega što ona predstavlja.
Mirovni pregovori moraju uključivati Ukrajinu, ali i Europu
Što se tiče mirovnih pregovora, uz sve dužno poštovanje američkoj inicijativi, oni su „no go“ bez sudjelovanja Ukrajine, poručio je premijer Plenković.
Mirovni pregovori bez prisustva Europe bili bi potpuno politički neprihvatljivi, s obzirom na transatlantsko partnerstvo, savezništvo u okviru NATO-a te bilateralne odnose.
Europske zemlje zajednički su dale puno u vojnom, financijskom, humanitarnom, tehničkom i svakom drugom smislu, kazao je, i dodao da je na svakom sastanku Europskog vijeća u zadnje tri godine posebna pozornost posvećena je Ukrajini.
Kada sada u mirovnim pregovorima za stolom ne bi bila zastupljena Europa, to bi bilo više nego neobično, dodao je premijer Plenković.
Sve manje od pravednog i principijelnog mira bila bi grozna poruka u budućim krizama
Borbu Ukrajine za svoju slobodu premijer Plenković ocijenio je herojskom, uz nevjerojatnu otpornost, i to treba poštovati, poručio je.
Mir stoga, dodao je, mora biti pravedan i principijelan. Sve manje od toga bila bi grozna poruka u budućim krizama, budućim ekspanzionističkim politikama, budućim agresijama i budućim nestabilnostima u Europi i svijetu, naglasio je.
Nastavak vojne i svake druge potpore Ukrajini kako bi se osnažila u nastojanjima da obrani svoj teritorij treba teći paralelno s mirovnim pregovorima, ustvrdio je.
Proteklo vrijeme, kazao je, upozorava sve kako ne smiju biti politički naivni jer ako Rusija troši 10 posto svog BDP-a i gotovo 40 posto svoga proračuna na vojsku, to nije kratkoročna vježba već ratna ekonomija s dugoročnim ciljevima i to treba uzeti u obzir u kontekstu mirovnih pregovora.
Nagrađivanje agresora imalo bi dalekosežne posljedice za mir i stabilnost u svijetu
U razgovoru s novinarima premijer Plenković upozorio je kako bi nagrađivanje agresora mirovnim sporazumom koji ne bi uzeo u obzir principijelni pristup, imao dalekosežne posljedice za mir i stabilnost u svijetu i međunarodni poredak kakav se zagovara u svijetu nakon 1945. godine.
Trenutno, osim ideje američke administracije da krenu razgovori, nemamo strukturu sadržaja tog mirovnog plana. Na stolu je i dalje mirovna formula predsjednika Zelenskog, dodao je. Pozitivno je, u svakom slučaju, to da su razgovarali predsjednik SAD-a Trump i predsjednik Rusije Putin, te da je odmah nakon toga o svemu obaviješten i ukrajinski predsjednik Zelenski.
Govoreći o nastupu predsjednika Zelenskog na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji ocijenio ga je čvrstim te naglasio da Zelenski nije prihvatio ponudu da Ukrajina dio prihoda od svojih sirovina daje Americi. Pozicija Hrvatske, kazao je premijer, jest da je na strani i međunarodnog prava i na strani žrtve, što je u konačnici i na temelju hrvatskog jedinstvenog iskustva.
