Vlada RH očekuje aktivniju ulogu HNB-a
Gorući problem u Hrvatskoj je inflacija koja se u pravilu reflektira na sve segmente gospodarstva, a najočitije posljedice, one svakodnevne osjećaju potrošači pri kupnji prehrambenih namirnica u trgovinama. Iznalazeći niz mjera kojima bi obuzdala inflaciju hrvatska je Vlada nedavno s 30 na 70 artikala proširila paket proizvoda kojima su cijene zamrznute. Prvi put u samostalnoj Hrvatskoj jedna je udruga, točnije “Europski centar izvrsnosti potrošača”, pozvala građane na opći bojkot trgovina koji je počeo 24. siječnja i održava se u pravilu svakog petka, a sve s ciljem osvete kupaca trgovcima zbog velikih poskupljenja.
Kako to obično biva u Hrvatskoj je došlo do prebacivanja odgovornosti za ta svakodnevna poskupljenja, a potrošače najviše muči zašto su pojedini isti proizvodi, od istog proizvođača jeftiniji u inozemstvu.
„Tu je jednim dijelom dolazilo i do prebacivanja odgovornosti. Trgovci su govorili da nije do njih nego do distributera, distributeri su rekli da nije do njih nego do njihovih dobavljača ili do proizvođača. Naravno, spominjala se tu i porezna politika i meni je posebno drago što je Vlada na svojoj sjednici, a i na kasnijim sastancima navela za koliko je proizvoda snižena stopa PDV-a do one minimalne razine od pet posto, što je ujedno i najniža dozvoljena razina u EU-u“, izjavio je nedavno hrvatski ministar financija Marko Primorac.
HNB-u je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena
Iz izjava čelnika hrvatske Vlade dade se iščitati da oko čitavog problema Vlada RH očekuje aktivniju ulogu HNB-a kojoj je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena. Izgleda da je guverner Boris Vujčić malo „zaspao’ kada je riječ o korištenju niza instrumenta za tretiranje inflatornih pritisaka, od primjerice komunikacijske kampanje, analiza, pojašnjavanja onoga što se događa, inflacijske pismenosti. Sada je u javnom prostoru niz podataka i tvrdnji koje građanima treba razjasniti.
Vlada RH je rezolutna u tvrdnji da inflacija nije problem porezne politike, niti je inflacija posljedica fiskalne politike i proračuna, te poručuje da bi, kada bi postojao način da snizi cijene na uštrb proračuna to i napravila. Valja podsjetiti da je zbog snižene stope PDV-a na najnižu razinu od pet posto za niz proizvoda od polja pa do stola, u državnom proračunu izostao prihodi od PDV-a u iznosu od oko dvije milijarde eura.
