U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održana je 30. siječnja 2025. promidžba monografije „Ivan Picelj”, posvećene životu i djelu jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, predvodnika apstraktne umjetnosti 1950-ih godina te člana umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb postavio na globalni zemljovid umjetničkih zbivanja.
Monografija je objavljena uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija, a promocija je održana u zadnjem tjednu izložbe „Picelj i prijatelji“, koju su povodom stote obljetnice Piceljeva rođenja organizirali Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Urednica monografije je ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježana Pintarić, a autor izložbe Zvonko Maković. Monografija „Ivan Picelj“ predstavlja prvi cjeloviti pregled umjetnikova stvaralaštva, uključujući radove iz područja slikarstva, grafike i dizajna, uz bogatu fotografsku dokumentaciju i tekstove renomiranih autora Stanea Bernika, Ilarije Bignotti, Ješe Denegrija, Zvonka Makovića, Domitille d’Orgeval i Snježane Pintarić. Dizajn monografije potpisuje Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory). Ivan Picelj bio je autor koji je stvarajući svoju umjetnost utjecao i na ključne promjene na našoj likovnoj sceni promovirajući ranih pedesetih godina apstraktnu umjetnost. Tijekom šezdesetih godina Picelj pripada grupi umjetnika koji su izlagali na izložbama Novih tendencija predstavljajući konstruktivističku i kinetičku umjetnost. Bio je iznimno aktivan i predan svom cilju – ostvarenju aktivne umjetnosti (kako ju je on definirao u svom manifestu iz 1962. godine), umjetnosti koja zahvaća sve segmente života. Djelovao je od 1950.ih, kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni izlažući s najvećim svjetskim umjetnicima konstruktivističke orijentacije. Usprkos svemu tome, do danas nije bila objavljena likovna monografija posvećena ovom umjetniku.
Iz teksta dr. sc. Snježane Pintarić: „Ivan Picelj – odnosi pravih vrijednosti“:
„Razvijajući nove ideje i kontinuirano izazivajući konvencionalne načine mišljenja, tražeći drukčije načine izražavanja, inovativne metode, najnovije tehnike i oblikovne postupke, nakon „utemeljiteljskih“ pedesetih, početkom 1960. Picelj mijenja težište svojega umjetničkog djelovanja s područja slikarstva na grafičko stvaralaštvo i umjetnost konstruktivističkih reljefa, a taj proces traženja novih mogućnosti kulminira krajem dekade suradnjom s inženjerima elektrotehnike i realizacijom kompjutorski generiranog objekta T4[1].
Promjena medija u šezdesetima značila je i promjenu umjetničke paradigme, te Picelj, od već priznatog predstavnika europske poslijeratne geometrijske apstrakcije,[2] postaje jedan od međunarodno istaknutih predstavnika kinetičke, konstruktivističke konkretne i op-art umjetnosti.“
Više informacija na poveznici Muzej Suvremene Umjetnosti, Zagreb
