Piše: Misao.hr
Na Velikoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu protekle subote, 8. veljače, održana je praizvedba opere “Povratak razmetnoga sina” koju je dirigent Anđelko Igrec skladao prema libretu akademika Mire Gavrana. Nastala je u koprodukciji sa Zborom Chorus Angelicus, a režiju je potpisao japanski redatelj Taro Morikawa.
To je, ističu tvorci opere devetogodišnji projekt za godinu Jubileja, a varaždinska publika mogla je u njoj uživati i u reprizi održanoj u nedjelju, 9. siječnja.
Priča o dvojici sinova i njihovom milosrdnome ocu stoljećima nadahnjuje vrhunska umjetnička djela, od ulja na platnu „Povratak razmetnoga sina“ nizozemskog baroknog majstora Rembrandta van Rijna do poeme „Suze sina razmetnoga” našeg baroknog pjesnika Ivana Gundulića.
Zamisao o stvaranju opere nastala je još 2015. kada je tadašnji varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak svome prijatelju, mons. Valentinu Pozaiću, tada pomoćnome biskupu Zagrebačke nadbiskupije, izrazio želju da se povodom nadolazeće Jubilarne godine kreira djelo na temu milosrđa prema prispodobi o razmetnom sinu iz Lukina Evanđelja. Mons. Pozaić o tome je razgovarao sa svojim dugogodišnjim prijateljem, akademikom i piscem Mirom Gavranom kojem se zamisao svidjela te se prihvatio pisanja libreta u komunikaciji i suradnji s varaždinskim skladateljem mo Anđelkom Igrecom.
Gavran je napisao pripovijest o milosrdnom ocu i dvojici sinova uz koje se našlo još sedmero junaka, a sve ih je, kako ističe, stavio u slavonski ambijent iz kojega potječe. Radnja nam približava odlazak sina koji je donio krive izbore, ljubomoru njegovog brata, ljubav zaručnice, očevo milosrđe i sinovljevo pokajanje. Tekst je za scenu dodatno uredio kazališni pisac i scenarist Branko Ružić.
“Razmetni sin je cijelo čovječanstvo na početku 21. stoljeća koje se udaljilo od Boga”, kazao je Gavran gostujući u emisiji Radio Marija. “Tu imamo predivnu kratku prispodobu s temom oholosti, grijeha, pokajanja i milosrđa, a ja sam pridodao i temu ljubavi. Upravo zato što je tema razmetnog sina tema 21. stoljeća, nadam se i vjerujem da će i oni koji budu gledali i slušali ovu operu naći poveznicu s našom suvremenošću“, rekao je Gavran.
Skladatelj Igrec posebno je priznanje odao ansamblu renomiranih hrvatskih opernih pjevača i Varaždinskog komornog orkestra kojima se pridružio i zbor varaždinske prvostolnice.
„Sama ta tematika tiče se svakoga od nas – svatko je od nas kćer ili sin. Oni koji su roditelji znaju kako im je teško kad ih djeca ostave ili kada moraju pustiti da djeca rastu“, rekao je za Radio Mariju skladatelj Igrec, ističući kako priča o izgubljenom i nađenom sinu osim duboke religiozne poruke ima i dirljivu ljudsku dimenziju obiteljskih odnosa i odrastanja.
U režiji je mladi japanski operni redatelj Taro Morikawa čiji je redateljski prvijenac bio „Figarov pir“ W. A. Mozarta 2022. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Uloga oca povjerena je najstarijem solistu ansambla Berislavu Puškariću(bas), a sinovi su – mlađi (tenor) Mislav Lucić i stariji (bariton) Matija Meić. Ostale uloge su: Mara (sopran), zaručnica ml. sina Tia Pikija, Rada (mezzo), supruga st. sina Martina Menegoni, Naomi (alt), bludnica, Emilia Rukavina, krčmar (bariton) Benjamin Šuran, trgovac (bariton) Jurica Jurasić Kapun, svinjar (bariton) Luka Šopar, zabavljač (tenor) Šimun Šopar.
Anđelko Igrec se na hrvatskoj glazbenoj sceni pojavio prije nešto više od četvrt stoljeća nakon završenih studija kompozicije, crkvene glazbe i orkestralnog dirigiranja na Sveučilištu za glazbu u Beču.
