Sve se vraća, sve se plaća; Fact checkeri odlaze u povijest, Musk izložen kritikama da potkopava europske demokracije
U razdoblju od 5. studenoga 2024. i izbora Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika pa do službene inauguracije 20. siječnja 2025. u Europi su se raspale tri vlade, u Francuskoj, Njemačkoj i u Austriji, a tom se nizu, na američkom sjevernom kontinentu priključila i Kanada u kojoj je dugogodišnji liberalni premijer Justin Trudeau podnio ostavku.
Političke ankete u svim europskim državama dobre prognoze daju desno orijentiranim strankama, dok je u Austriji to već vidljivo jer je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen mandat za formiranje vlade dao Herbertu Kicklu, čelniku austrijske desne Slobodarske stranke (FPO) nakon što je propao pokušaj centrista da sastave koaliciju bez FPO-a.
Mnogi svjetski mediji skloniji liberalno lijevim politikama već duže vrijeme, a naročito nakon Trumpove pobjede svakodnevno pišu o jačanju desnice (kojoj je i Trumpova pobjeda vjetar u leđa), naročito u Austriji i Njemačkoj, ne libeći se u svojim sadržajima izraziti bojazan, pa čak i strah od posrnuća ideološko liberalnih i lijevih političkih stranaka koje su po njima jamac sigurnosti, prosperiteta i onoga najbitnijega, zaštite svih i svakojakih prava za koje su se izborile. Mediji donose udarne vijesti o novom zaokretu u politici pojedinih europskih zemalja, nagovještavaju što se sve očekuje kao npr. u Poljskoj u kojoj se ove godine bira predsjednik. Dvije najveće i najvažnije političke formacije – oporbeni konzervativni Pravo i pravda (PiS) i vladajuća lijevo-liberalna Građanska koalicija (KO) premijera Donalda Tuska – odabrali su svoje kandidate za predsjedničke izbore koji će se održati u svibnju. Kandidat KO-a je Rafał Trzaskowski, sadašnji gradonačelnik Varšave, dok će s druge strane u utrku neovisni Karol Nawrocki, doktor povijesti i predsjednik Instituta za nacionalno sjećanje (IPN) kojeg podupire konzervativni PiS.
Elon Musk bez okolišanja komentira političko stanje u europskim državama što mu mnogi zamjeraju
Puno događaja u kratkom razdoblju pa mnogi to pripisuju utjecaju Donalda Trumpa i njegovoga tima, posebno Elona Muska koji bez okolišanja komentira političko stanje, ali i pojedine europske političare. Više je puta komentirao britansku politiku u kontekstu ostavke po njemu lošeg premijera Keira Starmera, na svom X-u ugostio je predsjednicu njemačke desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alice Weidel. Zbog javno joj izrečene podrške na skorašnjim njemačkim izborima u veljači, izazvao je lavinu kritika s osnovnom porukom da se „miješa u izbore pojedinih europskih zemalja“, te da mu to treba zabraniti. Muskove stavove javno su u svojim izjavama kritizirali kanadski i premijer Velike Britanije, Trudeau i Starmer, a njima se, iako Muska nije izravno imenovao, priključio i španjolski premijer Pedro Sanchez, koji je „najbogatijega čovjeka na svijetu optužio da potkopava europsku demokraciju…“
Zuckerberg: ukidamo fact checkere, došli smo do točke u kojoj je jednostavno previše pogrešaka i previše cenzure
I dok se val Trumpove pobjede u Europi vezuje za politička preslagivanja i podršku strankama s desnim predznakom, u SAD-u se svakodnevno događaju stvarne promjene u državnim i privatnim institucijama, multinacionalnim kompanijama. Ono što upada u oči je i promjena narativa u medijima, a najviše je odjeknula odluka vlasnika Mete Marka Zuckerberga u čijem su vlasništvu Facebook, Instagram i WhatsApp, da se Meta riješila fact checkera i zamijenila ih „bilješkama zajednice“ slično kako ih generiraju korisnici na Muskovoj platformi X.
Zuckerberg je 7. siječnja najavio da njegova tvrtka više neće surađivati s trećim stranama za provjeru činjenica i da će ublažiti politiku moderiranja o temama poput spola i imigracije.
“Došli smo do točke u kojoj je jednostavno previše pogrešaka i previše cenzure”, rekao je Zuckerberg u videu objavljenom na Facebooku. “Nedavni izbori također se osjećaju kao kulturna prekretnica prema ponovnom davanju prioriteta govoru. Stoga ćemo se vratiti svojim korijenima, usredotočiti se na smanjenje pogrešaka, pojednostavljenje naših politika i vraćanje slobode izražavanja na naše platforme”, izjavio je.
Prošlog ljeta Zuckerber je izjavio, a s tim u vezi i uputio dopis pravosudnom odboru Predstavničkog doma američkog Kongresa da su tijekom “2021. dužnosnici Bidenove administracije mjesecima vršili pritisak na njegove timove da cenzuriraju određene sadržaje vezane uz covid-19, uključujući i humor i satiru. Također je tada izjavio „kako mu je žao što nije ranije progovorio o toj situaciji, kao i za neke odluke koje je donio kao vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, koje su povezane s uklanjanjem sadržaja.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump pozdravio je odluku Mete da ukine fact checkere na svojim mrežama koji su omogućivali cenzuru sadržaja. Upućeni smatraju da je to još jedan korak u poboljšanju odnosa između Marka Zuckerberga i Donalda Trumpa koji je prošlog ljeta zaprijetio Zuckerberu da će ga zbog pristranosti Facebooka i miješanja u izbore doživotno strpati u zatvor. Prije četiri godine, Zuckerberg je Trumpu zabranio pristup Facebooku i Instagramu, rekavši da su rizici njegovog objavljivanja “jednostavno preveliki”.
No, po svemu navedenom odnosi su se posljednjih mjeseci promijenili, a o tome, osim Zuckerbergove odluke da ukine fackt checkere svjedoči i to da se tijekom siječnja s Trumpom sastao u njegovom klubu Mar-a-Lago na Floridi te da je njegova kampanja Trumpovom inauguracijskom fondu donirala milijun dolara.
